Bronhitis označava upalu bronha i česta je dijagnoza u pedijatrijskoj populaciji. U pravilu bronhitis se uvijek javlja u sklopu bolesti gornjeg i donjeg dišnog sustava (primjerice upale pluća) dok se kao samostalna bolest vrlo rijetko pojavljuje.

Ukoliko se zbog upale jave znakove opstrukcije tada se bronhitis naziva opstruktivni. Specifičan je auskultacijski nalaz na plućima – produljen ekspirij uz zvižduke o kojem će kasnije biti riječi.

Bronhitis se najčešće javlja u mlađoj dobi. Razlog tomu je anatomsko funkcionalne prirode – u djece je promjer bronha manji nego u odraslih te je i potrebno manja količina sluzi da uzrokuje kliničku sliku bronhitisa sa kašljem otežanim disanjem i ostalim kliničkim znakovima.

Uzročnici bronhitisa su često virusi – tada se bronhitis javlja u sklopu akutne infekcije gornjeg dišnog sustava koja se očituje šmrcanjem, curenjem iz nosa i povišenom tjelesnom temperaturom koja se javlja nekoliko dana prije samog bronhitisa. Različiti virusi mogu uzrokovati bronhitis zbog čega se zaključilo da u djece koja često imaju napadaje  postoji genetska sklonost ili rano stečena predispozicija za pojavu bronhoopstruktivnog sindroma.

U određenog broja djece se nakon dobi od tri godine i dalje javljaju napadaji bronhitisa iako ne postoji respiratorna infekcija. U te djece napadaji mogu biti izazvani različitim kemijskim i fizikalnim podražajima, ali je daleko najvažniji uzrok alergijska preosjetljivost na neki od inhalacijskih alergena – bitno je praćenje zbog mogućeg razvoja alergijske astme. Vjerojatnost da se u te djece radi o astmi je veća  ukoliko su u obitelji poznate atopijske bolesti (astma, peludna hunjavica, atopijski dermatitis) te ukoliko je dijete često izloženo duhanskom dimu i posebno ako je pojavljivanje bronhitisa učestalo.

Postoje i djeca koja imaju stalno – učestalo hroptanje ili pištanje (engl. wheezing) u prsištu tj.  u vrijeme kad nisu u akutnoj respiratornoj infekciji. Kod takve djece se kasnije češće razvije asthma. Objašnjenje je da se u djece sa wheezingom  uz otok sluznica bronha kao patofiziološki mehanizam nalazi i spazam bronha te pojačano lučenje sluzi što skupa rezultira suženjem dišnih puteva I stvaranjem slušnih fenomena tipa piskanja,hroptanja tj. wheezing.

Simptomi i znakovi

Simptomima bronhitisa često prethode znakovi infekcije gornjeg dišnog sustava: blaža ili teža hunjavica, suhi kašalj i u nekim slučajevima povišena tjelesna temperatura. Nakon nekoliko dana, iako je mogući i brži razvoj bolesti, javljaju se znakovi bronhitisa: ubrzano i otežano disanje, kašljanje u početku suho kasnije produktivno, zviždanje u prsima i korištenje pomoćne respiratorne muskulature što se vidi uvlačenjem međurebrenih prostora, uvlačenje donjeg dijela vrata (juguluma) kao i korištenje trbušnih mišića za disanje.

Liječenje

U liječenju bronhitisa koriste se inhalacije koje  omogućavaju širenje bronha tj. bronodilataciju. U težim slučajevima potrebno je intramuskularno ili ukoliko je dijete hospitalizirano intravensko davanje lijekova koji smanjuju upalu kako bi se odteretilo dišne puteve. Važne su također i potporne mjere hidracije i fizikalne terapije. Naravno, ukoliko su prisutni znakovi i simptomi bakterijske infekcije, primjerice upale pluća potrebno je antibiotsko liječenje.

U prevenciji napadaja također je vrlo važno izbjegavati iritanse posebno duhanski dim koji izrazito provocira napadaje bronhitisa.

 

Autor: Drago Ćaleta

Drago Ćaleta, dr. med., specijalist pedijatar, subspecijalist klinički imunolog i alergolog.

Pogledajte sve članke ovog stručnjaka