Alergijske reakcije na hranu su uobičajene u mlađe djece posebno u prve tri godine života. Djeca koja imaju srednji do teži oblik atopijskog dermatitisa su posebno sklona razvoju alergijskih reakcija na hranu. Također i djeca koja imaju astmu češće razvijaju spomenute reakcije. Najčešći alergeni u dječjoj dobi su jaja, mlijeko, kikiriki, soja i brašno. U kasnijoj dobi, među adolescentima, česte su alergije na ribe, školjke, orašaste plodove. Uvijek treba imati na umu da neke namirnice poput čokolade ili sira imaju mnogo vazoaktivnih amina tj. tvari koje djeluju na skupljanje i širenje krvnih žila zbog čega se prilikom korištenja tih namirnica može razviti migrena ili glavobolja u nekih pacijenata. Iste reakcije su povezane s konzumiranjem još nekih vrsta namirnica kao što su sir, crno vino, riba i sl.

Bitna je vremenska povezanost ingestije hrane i razvoja alergijskih promjena. Najčešće se javljaju  u prvih dva sata od konzumiranja hrane.

Simptomi i znakovi

Većina alergijskih reakcija se očituje u roku nekoliko minuta do nekoliko sati nakon ingestije. Zato je bitno povezati što je i kada dijete jelo te nakon koliko vremena se razvila alergijska reakcija. Na koži djeteta se može pojaviti  urtikarija ili koprivnjača. Koprivnjača je crvenilo na koži koje je izdignuto iznad razine ostale kože. Promjene na koži mogu biti pojedinačne ili konfluirajuće. Također se može javiti oteknuće dijela ili cijelog lica, oteknuće jezika i osjećaj svrbljenja grla. Mogu se javiti probavne smetnje, grčenje i bolovi u abdomenu, mučnina i povraćanje kao i proljevasta stolica.   

Od prave alergije na hranu treba razlikovati intoleranciju na hranu koja je puno češća od alergije na hranu.

Liječenje

Liječenje se svodi na eliminiranje i izbjegavanje hrane koja je uzrokovala alergijske reakcije. Bitno je obratiti pozornost na sastojke koji su označeni na proizvodima – odvojiti malo vremena i provjeriti sastojke napisane na etiketama proizvoda. Primjeri sastojaka nabrojanih na etiketama koji mogu implicirati određeni alergen su: emulgator (jaja), lecitin (jaja ili soja), prirodni okusi (mlijeko). Korisno je savjetovati se sa alergologom te nutricionistom posebno ako se radi o uobičajenim namirnicama tipa mlijeka, jaja i slično. Tijekom vremena alergije na hranu se smanjuju ili u potpunosti gube na većinu nutritivnih alergena. Svi ste čuli da je dijete bilo alergično na jaja, a kad je poraslo konzumira jaja bez alergijskih manifestacija. Ne zna se mehanizam takvog razvoja događaja. Radi li se o prirodnoj hiposenzibilizaciji!? Na neke vrste nutritivnih alergena primjerice kikiriki vremenom se ne gubi alergogenost ili se gubi  u sasvim malog broja alergičnih osoba ( cca 20%) tj. alergija u takvih osoba ostaje za cijeli život.  

Alergija na hranu se dokazuje kožnim testiranjem, te in vitro testovima (ukupni i specifični IgE).

 

Autor: Drago Ćaleta

Drago Ćaleta, dr. med., specijalist pedijatar, subspecijalist klinički imunolog i alergolog.

Pogledajte sve članke ovog stručnjaka