Alergije su reakcije preosjetljivosti, možemo reći reakcije burnog reagiranja organizma na vanjske ili unutarnje čimbenike. Najčešće su nasljedne tj. nasljeđuje se od naših roditelja sklonost ka takvom tipu reagiranja. Za ispoljavanje – manifestaciju bolesti bitna je ta nasljedna sklonost ali i vanjski najčešće okolišni okidač bolesti.

Učestalost alergijskih bolesti je veća u zadnjih 2-3 desetljeća. Češće su u razvijenim zemljama nego u zemljama u razvoju i u neindustrijaliziranim krajevima općenito.
Alergijske bolesti su češće i usko su povezane s osobama s visokim životnim standardom. Alergijske bolesti se mogu manifestirati u svakoj životnoj dobi. Bolest se može javiti već u novorođenačko i dojenačko doba, tijekom prve godine života u predškolsko doba u školsko doba kao i u odraslih.

Razvoj alergijskih bolesti ima svoj uobičajeni slijed tijekom života. Najranije se uglavnom jave nutritivne alergije manifestirajući se na probavnom sustavu u vidu grčeva u trbuhu ili u vidu promjena po koži – atopijski dermatitis. To su alergije uglavnom na proteine iz hrane, proteine mlijeka, jaja i sl. Tijekom života bolest se s kože „preseli“ na dišne puteve bilo gornje ili donje dišne puteve.

Poteškoće vezane za alergijske bolesti mogu se manifestirati tijekom cijele godine, sezonski ili sporadično. To ovisi o tipu alergijske bolesti i o tipu alergena. Postoji više tipova alergijskih bolesti, ovdje možemo spomenuti dvije velike grupe, a to su nutrititvne alergije (alergije na nešto što smo pojeli) i inhalacijske alergije (alergije na nešto što smo udahnuli).

Alergijske reakcije su odgovor organizma koji se može manifestirati na sluznicama nosa, očiju, dišnog i probavnog sustava te na koži.

Postoje i tzv. kontaktne alergije, alergije na sunce, alergije na hladnoću i druge manifestacije alergijskih bolesti. Veliku skupinu alergijskih bolesti čine alergije na insekte (osa, pčela, stršljen, komarac). Alergije na lijekove poseban su klinički entitet. Vrlo je šarolika slika pojavnosti alergijskih bolesti.

Mogu biti zahvaćeni različiti organski sustavi s vrlo različitim simptomima. Tako po koži imamo crvenilo, svrbež, ekcem, atopijski dermatitis, neurodermitis, urtikariju. Na očima su simptomi: svrbež, crvenilo očiju, pojačana sekrecija iz očiju, poteškoće s gledanjem i ostalim funkcijama oka.

Gornji dišni putevi mogu manifestirati alergijske bolesti svrbežom nosa, kihanjem, iscjetkom iz nosa, začepljenost nosa, gubitak osjeta njuha, upalom paranazalnih sinusa, upalama uha. Donji dišni putevi manifestiraju alergijske bolesti s opstrukcijama bronha koji se očituju s kašljem, otežanim disanjem, zadahom, astmom.

Alergijske bolesti su postale u zadnjem desetljeću i veliki socijalni problem jer su novčana sredstva koja zdravstveni sustavi razvijenih zemalja izdvajaju za oboljele sve veća i tako su postala opterećenje za zdravstveni sustav mnogih zemalja. Razlog je jednostavan, broj oboljelih je sve veći pa je velikom broju ljudi potreban veliki broj lijekova koji imaju svoju cijenu i koja nije mala. Osim novčanih sredstava veliki je porast korištenja zdravstvenih resursa, posjeta liječniku, posjeta hitnoj pomoći, posjeta i boravaka u bolnici. Izostanci iz škole, s posla poseban su problem koji se mogu izraziti brojaka i izračunati gubitci po tim osnovama za ekonomije dotičnih zemalja.

Alergije zato smatraju pošastima modernog doba.

U idućem broju govorimo o dijagnosticiranju alergijskih bolesti i o pojedinim alergijskim bolestima.