Većina djece sa astmom ima u podlozi alergološku komponentu. Potrebno je istražiti koji su to alergeni koji uzrokuju pogoršanje simptoma u pacijenata. Izbjegavanjem dokazanih alergena postiže se vrlo dobra kontrola bolesti i njezinih simptoma. Ako se radi o kućnoj prašini poželjno je što manje koristiti tepihe u kući, često čistiti te izbaciti plišane i slične igračke. Sa druge strane, ukoliko je dokazana alergija na različite pelude (trava, stabala, korova) ostanak kod kuće u najjače doba polenacije može značajno pomoći pacijentima. Peludni kalendar i informacije koje državni hidrometeorološki zavod objavljuje na svojim internet stranicama može pomoći da se odrede takvi dani u godini. Naravno, katkada to nije moguće u cijelosti provesti no mjere prevencije u smislu izbjegavanja alergena i dalje su temelj kontroliranja simptoma astme u alergičnih pacijenata.
U određenog je broja pacijenata potreban i farmakoterapijski pristup. Primjenjuju se različite ‘’pumpice’’: u akutnoj terapiji one koje imaju kratkodjelujući bronhodilatacijski učinak odnosno koje kratkotrajno proširuju donje dišne puteve. U kroničnoj se terapiji primjenjuju inhalacijski korikosteroidi sami ili u kombinaciji sa dugodjelujućim bronhodilatatorima. Osim toga koriste se i imunomodulatori u monoterapiji ili u kombinaciji sa gore navedenim lijekovima.
Edukacija pacijenta i njihovih roditelja ima značajnu ulogu u liječenju i kontroli bolesti. Zbog toga se u današnje vrijeme organiziraju ‘’Astma škole’’ gdje se pružaju osnovne informacije te je moguće dobiti odgovor na različita pitanja.
Vrlo je korisno praćenje funkcije pluća kod kuće pomoću mjerača vršnog protoka zraka (PEF metar). Nakon što se odrede normalne vrijednosti tada se lako može procijeniti kliničko stanje i prema tome ordinirati terapija, naravno, prema uputama liječnika.
Na kraju potrebno je posebno naglasiti štetni učinak dima cigareta. Pacijenti koji imaju čak i povremeno kontakt sa duhanskim dimom nemaju dobar odgovor na antiastmatsku terapiju i zbog toga loše kontroliranu astmu i lošiju prognozu.

 

Autor: Drago Ćaleta

Drago Ćaleta, dr. med., specijalist pedijatar, subspecijalist klinički imunolog i alergolog.

Pogledajte sve članke ovog stručnjaka