Postoji nekoliko vrsta masnih kiselina:

• nezasićene masne kiseline – prevladavaju u biljnim uljima dobivenim iz suncokreta, uljane repice, bundeve, kukuruznih i pšeničnih klica, soje, lana, sezama
• polinezasićene masne kiseline: omega 6 – masne kiseline-nalaze se u biljnim uljima i omega 3 – masne kiseline – nalaze se u ribi i ribljem ulju;
• zasićene masne kiseline – prevladavaju u mastima životinjskoga podrijetla (osim ribljeg ulja);
• transmasne kiseline koje nastaju hidrogenacijom, tj. postupkom kojim se u prehrambenoj industriji, pri točno određenim uvjetima, od tekućih biljnih ulja proizvode čvrste masti (tj. od nezasićenih se ulja rade zasićene masti). Tako se dobivaju proizvodi poput margarina, hidrogeniranog ulja za prženje i sl.

Raznim istraživanjima dokazana je povezanost između količine i vrste masnoće koja se koristi u prehrani i nekih kroničnih bolesti. Previše zasićenih masnih kiselina i transmasnih kiselina u prehrani povećavaju rizik od bolesti srca i krvnih žila, tj. ateroskleroze, dijabetesa, upalnih procesa, pretilosti i nekih oblika raka. Nedostatak polinezasićenih masnih kiselina u organizmu može izaziva dermatitis i ljuštenje kože. Prehrana u kojoj se konzumiraju namirnice bogate nezasićenim i polinezasićenim masnim kiselinama značajno smanjuje rizik od krvožilnih bolesti i koncentracija kolesterola u krvi.

Uloge masti u našem organizmu:

• izvor energije
• osiguravaju normalan rad našeg organizma
• sudjeluju u izgradnji i održavanju strukture stanica;
• služe u sintezi antitijela i nekih hormona;
• služe kao izvor topline i štite tijelo od ekstremnih temperatura
• omogućuju apsorpciju tvari koje su topive u mastima, prvenstveno vitamina A, D, E i K
• izvor su polinezasićenih masnih kiselina – esencijalnih masnih kiselina koje organizam ne može sam proizvesti nego ih mora unijeti hranom.

Što nam je činiti:

• Smanjiti unos ukupnih masnoća i životinjske masti npr. masno meso, svinjetinu, maslac, punomasne mliječne proizvode
• Izbjegavati pečenje i prženje namirnica – bolje je kuhanje u vodi ili na pari.
• Koristiti biljne namirnice bogate nezasićenim masnim kiselinama: hladno prešana biljna ulja: (maslinovo, suncokretovo, kukuruzno, ulje iz sjemenki uljane repice, sojino), obrano mlijeko, avokado, masline, zrno soje, orašasto voće.
• Tri puta tjedno konzumirati ribu
• Smanjiti udio transmasnih kiselina u prehrani. Tvrdi (stolni) margarin za uporabu u domaćinstvu sadrži najviše (19 – 49%), a mekani margarin koji se lako maže sadrži manje transmasnih kiselina (11 – 28%). Smanjite još i upotrebu masnih tijesta, kikiriki maslaca i hidrogeniziranih ulja koja se koriste za prženje u fritezama.
• Paziti da ukupni unos masti u prehrani odraslih osoba ne prelazi 25 – 30% dnevnog energetskog unosa, s tim da se svega 10% i manje potreba namiri iz masti životinjskog podrijetla (zasićenih masti).
• Prilikom pripreme jela odstraniti nevidljive masti sadržane u namirnicama, skrivene u mesu, mišićnom tkivu i mesnim proizvodima.

Dakle, odgovor na pitanje sa početka:masnoće ne smijemo izbaciti iz prehrane već samo izabrati one dobre jer su nam nezamjenjive, a što je i dodatni benefit  – daju okus, aromu i punoću hrani.

 

Autor: Kristina Morić, dipl. ing. preh. teh.

Nutricionistica u programu mršavljenja SKIDAJ KILE.

Pogledajte sve članke ovog stručnjaka