Danas sve više ljudi obolijeva od upalne bolesti parodoncija-parodontitisa. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, parodontalna oboljenja i karijes ubrajaju se među najčešća oboljenja naše civilizacije. Kod odraslih osoba nakon 35. godine života više je izgubljenih zubi od parodontitisa nego od karijesa. Parodontalno oboljenje pogađa gingivu (zubno meso) alveolarnu kost i desmodont (vlakna koja spajaju korijen zuba sa alveolarnom kosti). 

Kako nastaje parodontitis?

Djelovanjem hrane i pljuvačke stvara se ljepljiva membrana koja pokriva zube i zubno meso, prožeta je bakterijama. To nisu ostaci hrane, koje možemo lagano odstraniti, nego “živo biće” sačinjeno od milijarda bakterija, a naziva se plak. Plak ima svoj metabolizam (izmjenu tvari) tj. on nešto uzima i nešto proizvodi: uzima hranu (naročito pogodna za rast plaka je hrana koja sadrži šećer), a proizvodi toksine i metaboličke produkte koji nadražuju i oštećuju gingivu i izazivaju gingivitis – upalu zubnog mesa.
Zdravo zubno meso je čvrsto, svijetlo crvene boje, ima točkastu površinu i ne krvari kod dodira ili upotrebom četkice. Sve većim rastom plaka, a time i sve većim djelovanjem bakterija, pojavljuju se sve veći znakovi upale. Gubi se površinska točkasta struktura, zbog otečenosti zubno meso postaje plavkasto-crvene boje i već na najmanji dodir krvari. To je početna slika gingivitisa. Svaka upala izaziva oticanje tkiva. Zbog otečenosti gingive stvara se (gingivalni) džep oko zuba, koji je ispunjen upalnom tekućinom i prožet plakom. Plak je u početku mekan i može se odstraniti zubnom četkicom. Klasifikacijom plaka nastaje tzv. supragingivalni (iznad ruba gingive) zubni kamenac, koji je žuto-smeđe boje i ne može se odstraniti četkicom niti čačkalicom. No, plak se ne kalcificira samo iznad ruba gingive, nego i unutar gingivalnog džepa. Taj crno-sivi kamenac, koji se stvara ispod ruba gingive, daleko je opasniji jer izaziva upalu u dubini gingivalnog džepa. Dolazi do razaranja desmodonta i gubitka (resorpcije) alveolarne kosti što se izvana, prostim okom, ne vidi. Stvarni razmjer destrukcije vidi se kod kirurškog zahvata i na rendgenskoj slici. Bez liječenja, jednom započeti parodontitis se ne zaustavlja. Nastaje sve veće produbljivanje gingivalnog džepa, primjećuje se pomicanje i klimanje zubi što je posljedica sve većeg gubitka kosti, dok zubi sami ne ispadnu ili se moraju izvaditi.

Liječenje parodontitisa

Usmjereno je na odstranjenje svega što izaziva lokalnu iritaciju i sprječavanje odlaganja bakterijskog plaka koji je i inicijator upalnog procesa gingive. U daljnjem postupku uklanja se zubni kamenac, obrađuju se parodontni džepovi te uklanjaju loše i izrađuju nove ispune i protetski nadomjesci. U pojedinim slučajevima indicirana je primjena antibiotika, a u težim oblicima i metronidazola. Kad je posrijedi recesija gingive, treba reći kako ona nakon nekog vremena ulazi u mirnu fazu.
Higijenu usne šupljine treba provoditi redovito i na pravi način, pravilno odabranom četkicom uz obvezno korištenje zubnog konca. Kod recesije gingive preporučljivo je zube prati vertikalno,  kružnim pokretima i pokretima od zubnog mesa prema kruni zuba (od crvenog prema bijelom), a horizontalno četkanje zubnog mesa je kontraindicirano.
Za očuvanje potpornog aparata zuba od velike je važnosti prevencija, tj. redovita i stalna briga. Preventivna stomatologija usmjerena je ne samo na prevenciju oralnih bolesti nego i na liječenje ranih znakova s namjerom da se spriječi širenje bolesti. Kako bi se prevencija u praksi i ostvarila, valja istaknuti dobru edukaciju kao i suradnju pacijenta i stomatologa, ponajprije u smislu razvoja povjerenja, nakon čega, naravno, slijede redoviti prledi (kontrole), uz čišćenje zuba i liječenje zapuštenog zubala na vrijeme, prije nego što početni procesi uzmu maha i naprave nepopravljivu štetu.

 

Autor: Ana Parčina, dr. dent. med. specijalist ortodoncije

Rođena u Zadru 1977g. srednju školu i Stomatološki fakultet završila u Zagrebu. Uspješno završila specijalizaciju iz ortodoncije 2008. g. U toku specijalizacije sudjelovala na projektu "Modernizacija i razvoj ortodontske mreže Grada Zagreba". Prisustvuje na brojnim domaćim i stranim kongresima te seminarima. U sklopu svoje privatne prakse surađuje sa specijalistima iz svih polja stomatologije.

Pogledajte sve članke ovog stručnjaka