Astma je kronična upalna bolest bronha. Radi se o hiperreaktivnosti bronha (prekomjernoj reaktivnost bronha) na alergijske, fizičke, kemijske, infektivne i druge podražaje. Klinički se astma očituje napadajima kašlja, otežanog disanja, osjećaja stezanja u prsima te nalazom sipnje tj. zviždanja (engl. wheezing). Uobičajena je klasifikacija astme na alergijsku i nealergijsku. U ovome ćemo se tekstu više osvrnuti na alergijski tip astme.

Alergija se ustanovljuje tako da se dokaže uzročno posljedična veza kontakta sa alergenom i reakcije preosjetljivosti. U slučaju astme alergeni su uobičajeno inhalacijski – peludi različitih biljaka, ekskreti grinja u kućnoj prašini, dlake životinja i ostale dok je reakcija preosjetljivosti pojava upale u bronhima uz oticanje sluznice bronha, pojačano lučenje sluzi i stezanje mišićne stjenke bronha čime se šupljina bronha smanjuje te se zbog toga javljaju gore navedeni simptomi kašlja, sipnje, dispneje i drugi.

Astma je primjer multifaktorijalne bolesti. Bolest se očituje tek u prisutnosti više faktora od kojih su najznačajniji genetski i okolišni. Dakle, da bi se astma manifestirala mora postojati genetska predispozicija uz određene okolišne uvjete.

Astma, neurodermitis i peludna hunjavica spadaju u skupinu atopijskih bolesti. Atopija je genetska sklonost reakcijama alergijske naravi. Dakle,  ukoliko oba roditelja imaju podatke o alergijskim reakcijama velika je vjerojatnost da će se u djeteta razviti neka vrsta atopije tj. gore spomenute bolesti.

 

Autor: Drago Ćaleta

Drago Ćaleta, dr. med., specijalist pedijatar, subspecijalist klinički imunolog i alergolog.

Pogledajte sve članke ovog stručnjaka